Pinned Tweet
PODACI.ME - mjesto gdje kontekst dobija smisao
U Crnoj Gori imamo mnogo podataka. Imamo i mnogo obećanja. Ono što nam često nedostaje jeste mjesto na kojem možemo da provjerimo koliko se ta dva svijeta poklapaju.
Zato smo pokrenuli podaci.me, novu platformu za analizu i vizualizaciju podataka iz ekonomije, javnih finansija, institucija, tržišta, poslovanja kompanija kako bi podaci dobili puni smisao.
Naša ideja je jednostavna: da složene podatke pretvorimo u razumljive priče, a brojke u argumentovani kontekst koji svako može da provjeri.
Bez beskonačnih tabela, komplikovanih izvještaja i suvoparnih statistika. Umjesto toga, nudimo interaktivne grafikone, vizuelna poređenja, vremenske linije, satelitske snimke i analize koje omogućavaju da se iza svakog broja vidi šira slika.
Za prvu analizu izabrali smo Velje brdo. Projekat koji je predstavljen kao rješenje stambenog pitanja za hiljade građana stavili smo pod lupu podataka.
Šta smo otkrili?
📷 20.000 obećanih stanova. Nijedan izgrađen.
📷 185 ugovorenih stanova, odnosno svega 0,9% obećanog, sa rokom završetka u avgustu 2029. godine.
📷 1.000 eura po kvadratu bila je najavljena cijena. Računica na osnovu ukupne vrijednosti ugovora i neto stambene površine daje približno 3.400 eura sa PDV-om. Ministarstvo osporava takav obračun.
📷 Satelitski snimci otkrivaju šta se zaista promijenilo na terenu — od prvih najava projekta do oktobra 2026. godine.
U analizi smo povezali ugovore, budžetske podatke, rokove, javna obećanja, infrastrukturne prepreke i satelitske snimke u jednu interaktivnu priču, podijeljenu u 13 cjelina.
Ne morate da vjerujete našim zaključcima. Možete sami da pogledate podatke, provjerite izvore i izvedete sopstvene.
Upravo je to suština portala PODACI.ME.
Želimo da javna rasprava u Crnoj Gori sve manje zavisi od toga ko je nešto rekao, a sve više od toga šta se može dokazati.
Jer između političkog obećanja i ekonomske stvarnosti često stoji samo jedna stvar: dobro urađena analiza.
Ovo je tek početak. Slijede nove analize javnih finansija, ekonomije, institucija i tržišta, kao i specijalizovane analize za kompanije i donosioce odluka.
📷 Portal: podaci.me
📷 Prva analiza — Velje brdo: podaci.me/analize/velje-brdo…
Manje utisaka. Više činjenica.
#PodaciME #FidelityConsulting #VeljeBrdo #DataAnalytics #DataVisualization #CrnaGora #JavneFinansije
PLJEVLJA POSLIJE UGLJA
Plan pravedne tranzicije za Pljevlja sadrži brojne podatke o sudbini Pljevljaka:
• Oko 1.330 ljudi izlazi iz sektora uglja
• Plan nudi 315–512 stalnih poslova
• polovina njih zavisi od pogona u stečaju
• treba 153–210 mil. €, javni dio neobezbijeđen
Plan postoji, novac ne.
Full analiza 👇👇👇
podaci.me/analize/pravedna-t…
12
337
Da li je tender napisan po zakonu? 🔍
Radionica „Vještačka inteligencija u javnim nabavkama”, za naručioce i ponuđače.
📅 8. decembar 2026, 10–13h · 📍 NTP Podgorica · 199 € + PDV
Prijave: [email protected] ili pozivom na broj 069 659 906
vijesti.me/marketing/poslovn…
Održivost euro DIK modela se ogleda u dvocifrenoj inflaciji, otpuštanju do 18.000 zaposlenih i deficitom od pola milijarde eura.
🤡🤡🤡🚀🚀🚀
BUDŽET PODGORICE ZA 2027: RAST BEZ OBRAZLOŽENJA, INVESTICIJE VAN KONTROLE SKUPŠTINE
Nacrt budžeta Glavnog grada je na javnoj raspravi do 25. novembra. Pročitali smo ga detaljno.
Sedam stvari koje odbornici i građani treba da znaju:
1. Budžet raste 19,1 mil. €, a porez na dohodak treba da donese 19,8 mil. € više. Cijeli rast stoji na jednom porezu koji Grad ne kontroliše, a plan od +48,65 % obrazložen je jednom rečenicom.
2. Tekuća potrošnja raste 19 %, investicije 5,6 %. Plate +4,4 mil. € bez broja novih radnih mjesta, transferi gradskim preduzećima +6,1 mil. € bez programa rada.
3. Svih 94,3 mil. € investicija Skupština usvaja kao pet zbirnih iznosa. Spisak projekata je samo u obrazloženju, a gradonačelnik neutrošen novac preusmjerava bez ograničenja.
4. Neutrošeni novac iz ranijih godina raste na 36 mil. €. Grad planira više nego što izvrši, a za 2027. planira još više.
5. 10 mil. € za puteve „i drugih opština”, 1,34 mil. € za vidikovac sa ugostiteljskim objektima, 6 mil. € za imovinske odnose bez spiska predmeta.
6. Sporovi i imovinski odnosi koštaju 10 mil. €, tri puta više od otplate kredita i kamata.
7. Dokument se ne slaže sam sa sobom: član 1 bez iznosa, pogrešan iznos tekuće potrošnje, nedovršena rečenica o dugu.
Problem nije koliko Grad troši, već što Skupština i javnost ne vide kako troši.
Cijela analiza sa grafikonima i rezimeom za građane:
podaci.me/analize/budzet-pod…
#Podgorica #budžet #javnefinansije
1. Najveći profiti privrede su nastali 2024. i 2025. godine zbog programa ES2. Slično će se dogoditi i u 2026.
2. Kako bi reagovali u Njemačkoj da neko prodloži bez ikakvog dijaloga da se ukinu doprinosi za PIO?
3. Hoće li se vratiti dosadašnje uplate u fond PIO?
4. Gdje su analize koje su bile zakonski obavezne za pripremiti? Šta je sa obaveznim socijalnim dijalogom?
5. Crna Gora će uzimati kredite za isplatu plata i penzija, je li to održivo?
6. Da li je normalno da minuli rad ne postoji i da će neko sa 30 godina staža imati istu platu kao početnik?
7. I ovo malo domaće proizvodnje će biti desetkovano, pa će uvoznicki lobi biti još jači a cijene će ići u nebo?
8. Kako je moguće da sva privredna udruženja imaju ozbiljne rezerve prema ovom modelu?
Pitanja je prilično mnogo, ovo su samo neka od njih.
Pojedinim poslodavcima Euromodel bi bio više nego prihvatljiv da ga je Milo Đukanović predložio!
Pojedini privrednici su decenijama gradili visoke profite na račun niskih plata radnika (minimalna zarada je do 2020. iznosila 222 eura, a prosječna 524 eura) i povlašćenog položaja u sistemu.
Prije 2022. godine Crna Gora je imala jedno od najviših opterećenja rada u regionu od oko 39,3%, dok se kroz tri faze reformi to opterećenje smanjuje za više od 32% do 35%, svodeći Crnu Goru na zemlju sa najnižim opterećenjem zarada u Evropi.
Iste kritike o navodnom bankrotu javnih finansija i masovnim otpuštanjima, koje danas upućuju razni analitičari o najavljenom Euro modelu, pratile su i programe Evropa sad 1 (2022) i Evropa sad 2 (2024), dok su zvanični podaci MONSTAT-a pokazali rast prosječne neto zarade na preko 1.040 eura u 2026. godini, podizanje minimalne penzije na 450 eura i smanjenje stope nezaposlenosti.
Kvalitet života i životni standard građana u Crnoj Gori za period od 2020. do 2026. godine pokazuju poboljšanje materijalnih indikatora (pad stope rizika od siromaštva i rast kupovne moći u odnosu na prosjek EU).
Dio poslodavaca i ekonomskih komentatora ne osporava suštinu reformi predviđenih Euro modelom – već činjenicu da te mjere sprovodi aktuelna Vlada.
Zamislite kad strani investitori, koji generišu oko petinu domaćeg BDP-a (oko 20% BDPa), i
zapošljavaju oko 6.000 ljudi, kažu da su zabrinuti euro DIK modela.
Zamislite brige vlasnike malih i mikro biznisa?!
Ah da - kaže nam državni sekretar u @MiniFinME da nemamo naftu ali imamo novi poreski model koji ne postoji nigdje na svijetu.
🤡🤡🤡🚀🚀🚀🚀
Uprava policije najavljuje hapšenje bračnog para sa slike.
Osumnjičeni su da su krtolu i sir od najave euromodela poskupljivali zbog inflacije, iako im je Vlada u više navrata saopštila da inflacije nema.
Teretiće ih se za širenje lažnih vijesti i neovlašćeno korišćenje ekonomskih pojmova.
🤡🤡🤡🚀🚀🚀
2
69
1,274

















